Priznanje za arhitekturu Gradu Karlovcu

Udruga za zaštitu i razvoj kulturne i prirodne baštine Karlovca počela je birati vrijedna ostvarenja i projekte arhitekture, urbanizma i dizajna na području Karlovca i Karlovačke županije za godišnja priznanja.

Priznanja će se svake godine davati za izvedene zgrade, ali i za osobito vrijedne projekte, studije, prijedloge, urbanističke planove ili akcije kojima se unapređuje stanje u okolišu i svijest o prostornim i povijesnim vrijednostima. Priznanja su namijenjena investitorima ili institucijama uz obvezno navođenje autora. Predlagatelji mogu biti građani, investitori, institucije i autori.

Priznanje za 2021. godinu dobio je Grad Karlovac za projekt „Produktivni grad” autora Luke Krmpotića, Ines Mravunac i uz suradnju Martine Petrač, autorice 3D vizualizacija. Tim projektom su 2019. sudjelovali na međunarodnom natječaju EUROPAN 15. a Grad Karlovac je bio investitor natječaja.

Članovi ocjenjivačkog suda za priznanje bili su prof. dr. sc. Boris Morsan, prof. dr. sc. Josip Žunić, Relja Šurbat ovl. arh, Stanko Čosić ovl. arh, prof. dr. sc. Vladimir Lay.

Sud je donio odluku da priznanje dodjeli projektu koji na natječaju nije dobio nikakvu nagradu niti je izabran za razradu i izvedbu. Projekt predstavlja izuzetno rješenje jer spaja prostorne odnose novog dijela grada sa starijim slojevima. Spojeni su ritam i dimenzije gradskih blokova Zvijezde s novom strukturom blokova u Luščiću. Jasna geometrija provedena je kroz neusklađene prostorne odnose u novom dijelu Karlovca, kroz zonu u kojoj se Karlovac jedva razlikuje od moderne izgradnje tog razdoblja u drugim mjestima. S pravilnim blokovima uspostavljen je sklad među dijelovima grada u velikom mjerilu. Na taj način spriječilo bi se da se nesređeni prostorni odnosi novog Karlovca prošire u Luščić. Pomoću zelenih prostora između blokova stvoreni su razmaci u ritmu i uspostavljena je veza s Novim centrom. Predloženi blokovi omogućavaju da se ostvari tema produktivnog grada i da se u Luščiću razviju funkcije i ekonomija predviđena raspisom natječaja. Otvorene su mogućnosti korištenja termalne energije podzemnih voda. Posebno vrijedan dio projekta je mogućnost kojom su predviđene varijacije izgrađenih i otvorenih dijelova gradskih blokova.

Zanimljiv je tijek događaja za i nakon natječaja EUROPAN 15. Projekt arhitekata Krmpotića i I. Mravunac odbačen je na natječaju. Za prvu nagradu i izvedbu izabran projekt čiji autori su rekli da je Karlovcu potrebna priča : “narrative”.

Priča koja je najavljena nikad nije ispričana. Trebala je zamijeniti arhitektonsko rješenje, ali je sve skupa zamijenjeno ilustracijama za dječju slikovnicu. Prikazana je šuma s crvenom lisicom, bijelom kokoši, rodom i još nekoliko životinja. Zatim su u šumu, bez jasnog reda, postavljeni neboderi na stupovima. S tim neboderima Luščić ne bi dobio gustoću potrebnu za funkcioniranje grada niti bi mogao postati produktivni grad. Promet bi se odvijao u podzemnoj ulici dugoj kao dvije trećine karlovačkog Korza.

EUROPAN 15 je završio svoj zadatak s naivnom vjerom da se problemi u arhitekturi mogu riješiti pričama. Na temelju izabranog projekta započela je izrada urbanističkog plana.

Tako je Karlovac, koji je prije mnogo godina bio prvi izgrađeni idealni grad u renesansi, postao prvi i sada jedini, grad u svijetu u kojemu se urbanistički plan radi po ilustraciji za djecu.

Za Karlovac, kao i za hrvatsku arhitekturu, natječaje i za arhitekturu uopće, ne može biti dobro kad mladi talentirani arhitekti ne pobijede na natječaju. Pobjeda loših radova, kao što je u našem slučaju slikovnica, dobra je samo za inženjere arhitekture koji ne žele dopustiti da se talentirani arhitekti afirmiraju, izdvoje iz prosjeka i pokažu što mogu. Grupa koja radi na urbanističkom planu, radije surađuje na lošem projektu nego da se zauzme za mlade arhitekte iz svojeg grada, koji su pokazali da znaju riješiti zadatak. Talentirane arhitekte nije odbacila politika. Oni su dobitak za grad. Odbacila ih je sredina i ljudi u profesiji među kojima su počeli djelovati. Za njih su konkurencija koju ne mogu dostići niti nadmašiti.

U međuvremenu je Karlovac dobio certifikat grada za mlade, a još prije je bio grad susreta. Kad se pogleda odnos prema arhitekturi i zbivanja u arhitekturi, ni ono sa susretima, ni ovo s mladima ne djeluje uvjerljivo. Za razliku, sve više se vidi da u prostornom razvoju grada nema koncepcije i da nije jasno sagledana cjelina. Bez sagledane cjeline i usklađenih ciljeva, nastaju promašaji i Karlovac postaje grad propuštenih prilika.

Priznanje za arhitekturu ove je godine Udruga ZIK dodijelila kvalitetnom projektu za Luščić. Grad sada ima rješenje koje je dobio na natječaju i može ga razraditi bez obzira što taj projekt mladih arhitekata iz Karlovca nije prepoznat na natječaju EUROPAN 15, a prva nagrada je dana slikovnici. Po projektu mladih arhitekata iz Karlovca treba napraviti urbanistički plan jer će inače Karlovac propustiti još jednu priliku i priskrbiti si krupni promašaj s trajnim posljedicama.

*preuzeto s portala Aktiviraj Karlovac