Nikola Albaneže (1960.-2022.)

U ponedjeljak nas je napustio Nikola Albaneže, cijenjeni i dragi kolega muzealac i kustos, povjesničar umjetnosti, likovni kritičar i muzeolog, predani stručnjak i utjecajni sudionik našeg likovnog života. Karlovčani će ga pamtiti kao iznimnog čovjeka i pristupačnog sugovornika te velikog poznavatelja i zagovaratelja karlovačke likovne baštine i suvremenog likovnog stvaralaštva.

U Gradskom muzeju Karlovac je radio od svibnja 1994. do ožujka 2000. godine kao kustos odjela kulturne povijesti i voditelj Galerije „Vjekoslav Karas“. Godine 1996. uz voditelje ostalih muzejskih odjela realizirao je otvaranje stalnog muzejskog postava koji je i danas aktualan te priredio tridesetak izložbi kojima je obilježio kulturni i likovni život Karlovca te valorizirao i poticao likovno stvaralaštvo mlađih karlovačkih autora. U tom kontekstu posebno se ističe njegova autorska koncepcija skupne izložbe “Generacija 90-ih” održane od studenog 2000. do veljače 2001. godine u Galeriji „Vjekoslav Karas“ na kojoj je izlagalo devet karlovačkih slikara i slikarica – Mladen Bolfek, Ivana Maradin, Aleksandra Podrebarac, Alfred Krupa, Aleksandra Goreta, Edita Matan, Irena Kečkeš i Aleksandra Škrtić kojima su prema inovativnoj koncepciji tijekom trajanja izložbe bila posvećena posebna tjedna izložbena predstavljanja. Albaneže je autor značajnih retrospektivnih izložbi karlovačkih likovnih umjetnika poput Blaža Ćuka (1996.), Krune Zubčića (1998. godine u suradnji sa Stankom Špoljarićem), Višnje Ercegović (1999.), Vjekoslava Karasa i Ljudevita Šestića koje su premijerno bile postavljene u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 2001. godine, Božidara Crneca (2005.) i Alfreda Krupe (2006.). U ovim tužnim trenutcima prisjećamo se Nikolina angažmana na pripremi izložbe “Karlovac u djelima karlovačkih umjetnika” koja je svečano otvorena povodom obilježavana Dana Karlovca 1997. godine, a koja je nakon ratnih i poratnih godina cezure ponovno uspostavila tradiciju godišnjih izložbenih predstavljanja karlovačkih likovnih umjetnika, te njegova angažmana na pripremi likovne manifestacije “1. hrvatski triennale akvarela” (1998.) koju će Muzeji grada Karlovca u suradnji s Galerijom umjetnina grada Slavonskog Broda ove godine realizirati po deveti put. Posebna veza Albanežea i Karlovca nastavljena je i nakon njegova odlaska iz Muzeja u okrilju manifestacije “Zimska likovna kolonija (ZILIK)” u organizaciji Centra za pružanje usluga u zajednici “Vladimir Nazor” kojoj je u razdoblju od 2003. do 2015. bio izbornik – voditelj i s te pozicije Karlovac i Karlovčane upoznao s brojnim, odabranim i sjajnim umjetnicima, ali i njih upoznao s našim gradom.

Nakon odlaska iz Gradskog muzeja Karlovac radio je u Kabinetu grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Art magazinu “Kontura“, u Aukcijskoj kući “Kontura” i neprofitnoj ustanovi Academia Cravatica. U statusu vanjskog suradnika, predavao je kolegij Muzejske izložbe na Katedri za Muzeologiju Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bio je gost predavač na Sveučilištu u Grazu te je na poslijediplomskom studiju Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu predavao kolegij Muzeologija. Dužnost upravitelja Strossmayerove galerije starih majstora HAZU-a preuzeo u listopadu 2021. godine. Bio je kustos i autor koncepcije 3. hrvatskog trijenala crteža (2002.), 52. zagrebačkog salona posvećenog primijenjenim umjetnostima (2017.) te autor izložbe 5. međunarodnog trijenala autoportreta (2021.). Muzeološki je obradio dio Zbirke Kovačić – donaciju Gradu Zagrebu hrvatskih umjetnica rođenih u 19. stoljeću, pripremio je brojne izložbe popraćene predgovorima u katalozima te članke, osvrte i recenzije objavljene u časopisima “Vijenac“, “Svjetlo”, “Kontura”, “Muzeologija”, “Informatica Museologica“, “Radovi Instituta za povijest umjetnosti”, Kvartal. Bio je predsjednik Studijske sekcije Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti u dva mandata od 2006. do 2014. Objavljivao je tekstove s područja povijesti i teorije likovnih umjetnosti, također o tržištu umjetnina te muzeološkoj problematici i interpretaciji kulturnog naslijeđa, kao i znanstvene članke i stručne recenzije. Autor je brojnih likovnih monografija – “Tihomir Lončar”, “Ljudevit Šestić”, “Mihovil Krušlin”, “Petar Ujević”, “Velibor Mačukatin”, “Željko Brguljan”, “Josip Roca”, “Zlatko Prica” (uz grupu autora), “Vesna Šojat”, “Marijan Bušić”, “Kruno Bošnjak”, “Ivica Šiško”, “Povijest hrvatskoga crteža”, te više retrospektivnih izložbi, među kojima se izdvajaju spomenute retrospektive Ljudevita Šestića i Vjekoslava Karasa te retrospektiva Zlatka Price, održana u Galeriji Klovićevi dvori (2016.)

Nikola Albaneže bio je dobar čovjek zaljubljen u svoju struku. Povezivao je i usmjeravao ljude koji su imali sreću upoznati ga i s njime surađivati, dijeliti svakodnevicu i od njega učiti. Njegov duh, volja i dobrohotnost među karlovačkim muzealcima, likovnjacima i ljubiteljima umjetnosti ostat će prisutni i nakon njegova prerana odlaska.

Hvala mu na svemu što nam je nesebično pružao.

*autorica je kustosica Galerijskog odjela Muzeja grada Karlovca

**preuzeto s portala Aktiviraj Karlovac