Tko neće smeće (2): Kronologija, 1995. – 2000.

1995.

9. svibnja

Hrvatski sabor donosi Zakon o otpadu koji postavlja osnovne ciljeve postupanja s otpadom:

  • izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada čiji nastanak se ne može spriječiti;
  • sprečavanje nenadziranog postupanja s otpadom;
  • iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe i njegovo obrađivanje prije odlaganja;
  • odlaganje otpada na odlagališta te saniranje otpadom onečišćenih površina.

Da bi se postigli navedeni ciljevi, utvrđene su i mjere koje u okviru Programa zaštite okoliša skupštine županija, Skupština Grada Zagreba, te gradska i općinska vijeća, moraju precizirati i donijeti:

  • mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada;
  • mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
  • program odvojenog skupljanja (predviđena je i novčana kazna od 50.000 do 80.000 kuna za prekršaj, ako se odvojeno ne skuplja i ne skladišti otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti);
  • gradnju građevina namijenjenih skladištenju, obrađivanju ili odlaganju otpada;
  • mjere saniranja odlagališta otpada i otpadom onečišćenog tla, kao i mjere nadzora i praćenja postupanja s otpadom;
  • izvore i visinu financijskih sredstava za provođenje pojedinih mjera, te rokove za izvršenje utvrđenih mjera.

Propisuje se i osnivanje Burze otpada pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Predsjednik Vlade je tada Nikica Valentić iz Hrvatske demokratske zajednice, a ministrica prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja je, od 27. siječnja 1995., arhitektica Marina Matulović -Dropulić.

27. studenoga

Započinje rad šeste Vlade RH kojom predsjeda Zlatko Mateša (HDZ), i on je premijer do 27. siječnja 2000. Ministrica prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja je M. Matulović -Dropulić do 16. prosinca 1996. kada postaje gradonačelnica Zagreba. Nakon nje ministar ovog Ministarstva je Marko Širac.

Na lokalnim izborima za gradonačelnika Karlovca izabran te godine magistar znanosti Vlado Jelkovac (HDZ). Njegovi zamjenici su profesor Josip Zaborski (HDZ) i Boris Mlikan (Hrvatska socijalno-liberalna stranka). Župan Karlovačke županije bio je diplomirani inženjer Josip Jakovčić (HDZ).

1996.

Tvrtka EKONOVA-LUKAS izrađuje Studiju razvoja komunalnih djelatnosti Karlovačke županije – gospodarenje komunalnim otpadom. Studija je izrađena na postavkama novog Zakona o otpadu – preventivno smanjenje količine otpada, te njegovo odvojeno prikupljanje i recikliranje i tako dalje. Studija predviđa izgradnju tri centralna odlagališta otpada, u Karlovcu, Ogulinu i Slunju te kompostane u Karlovcu. Za postojeće odlagalište na Ilovcu u Karlovcu, koje je od 1978. godine u funkciji, rečeno je da je u fazi eksploatacije, ali i završne površinske sanacije, te da se na temelju provedenih istraživanja došlo do zaključaka da se otpad odlaže neposredno na duboke aluvijalne pješčane slojeve sa snažno izraženom podzemnom cirkulacijom voda te da je u roku od tri do pet godina potrebno pronaći, projektno definirati i pripremiti novu lokaciju za odlagalište. Nekadašnja ciglana Ilovac. osnovana davne 1906. godine, na tim lokacijama, poslije bajerima, u pravilu je vršila eksploataciju glinovitog geološkog sloja do sloja gline pomiješanog s pijeskom pa i do aluvijalnih pijesaka. U Studiji se predlaže izgradnja novog odlagališta komunalnog otpada za Karlovac i gravitirajuća okolna naselja na Lemić Brdu, kao i zadržavanje, uz neka tehnička poboljšanja, na istoj lokaciji odlagališta „štetnog“ otpada. Ta lokacija određena je na temelju Idejnog rješenja deponije štetnih tvari, koje su izradili još 1985. Dubravko Delić i Antun-Željko Lukas u ondašnjoj Vodoprivredi Karlovac. Studija je dala i idejno rješenje selekcije otpada (lokalnih sabirališta iskoristivog otpada, uređaja za selekciju otpada), idejno rješenje korištenja otpada postupkom kompostiranja te idejno rješenje skupljanja, skladištenja, prerade i deponiranja štetnog i opasnog otpada. Dakle, možemo zaključiti da još od daleke 1996. godine čelnici Grada Karlovca i Karlovačke županije znaju kako, u skladu sa zakonom, postupati s otpadom.

1997.

Za gradonačelnika Karlovca izabran je diplomirani inženjer Branko Vukelić (HDZ), a njegovi zamjenici su profesor Zaborski (HDZ) i Marko Marić (HDZ).

U isto vrijeme za novog župana karlovačke županije izabran je dotadašnji gradonačelnik Karlovca Jelkovac (HDZ). Za dožupane su izabrani diplomirani ekonomist Mladen Kobasić (HDZ) i magistar znanosti Željko Šančić (HDZ).

Tvrtka INTERPLAN iz Karlovca radi Studiju utjecaja na okoliš (SUNO) za Lemić Brdo. Na toj se lokaciji od 1975. pa do 1986. bacao bez ikakve ekološke svijesti i uz slabu kontrolu opasni otpad iz Karlovca, pa i šire. Neko vrijeme dovozio se tu opasni otpad čak iz Slovenije – tvornice akumulatora „Iskra“ iz Semiča i Industrije motornih vozil (IMV) iz Novog Mesta.

Svega je tu bilo – solne, sumporne, dušične, fosforne i kromne kiseline, mineralna ulja, boje, otpadni mazut, otpadne soli za kaljenje i žarenje i tako dalje. Sama ideja da se na takvom mjestu, 300 metara udaljenom od Kupe, planira izgradnja novog karlovačkog deponija prilično je bizarna, ali nitko od „stručnjaka“ predlagača, kao i gradskih čelnika, nije u tome vidio problem. Tek nakon što grupa građana upozorava da se na Lemić Brdu radi o pravoj ekološkoj bombi te dokazuje da 1994. godine nije bilo nikakvih dubinskih ispitivanja o nepropusnosti terena, kao što se navodilo u SUNO, odustaje se od namjere izgradnje novoga gradskog odlagališta na toj lokaciji.

1998.

Započinje proces traženja nove lokacije za smetlište, koja se pronalazi u obližnjem naselju pokraj Lemić Brda, u Popović Brdu. Isti tvorci studije utjecaja na okoliš za Lemić Brdo rade ga i za Popović Brdo.

1999.

Tvrtka INTERPLAN iz Karlovca izrađuje i Studiju o utjecaju na okoliš napuštanja, sanacije, rekultivacije i korištenja lokacije postojećeg deponija komunalnog otpada Ilovac u Karlovcu na osnovu koje, naredne godine, Ministarstvo zaštite okoliša izdaje rješenje kojim se odobrava zatvaranje i sanacija odlagališta. Predviđena je sanacija i zatvaranje odlagališta u roku od dvije godine.

Krajem godine za lokaciju na Popović Brdu je izvršena procjena utjecaja na okoliš (PUO) na osnovu INTERPLAN-ove studije. Peteročlana stručna komisija Ministarstva zaštite okoliša, kojoj je na čelu bio doktor znanosti Damir Rumenjak, diplomirani inženjer rudarstva, dala je pozitivno mišljenje i ocijenila je studiju prihvatljivom i zakonski uređenom te je uputila na javni uvid.

2000.

14. siječnja

Za budući deponij na Popović Brdu izdano je Rješenje Ministarstva za zaštitu okoliša o dozvoli zahvata gradnje odlagališta, a lokacija je unesena u Prostorni plan Županije i Prostorni plan uređenja Grada Karlovca. Planiran je ogromni deponij na površini od 40 hektara i visine do 20 metara.

27. siječnja

Započinje s radom sedma Vlada RH na čelu s Ivicom Račanom. To je koalicijska vlada, kojoj je prvi put premijer netko iz Socijaldemokratske partije Hrvatske. Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja je Božo Kovačević (HSLS).

rujan

U elaboratu tvrtke GEOECO-ING iz Zagreba “Hidrogeološki odnosi i zone zaštite za izvorište Jurkovića mlin”, koje je otvoreno 1975. i nalazi se na sjevernoj strani Babine gore i sa svojih 10 kubičnih metara u sekundi daje oko dva posto pitke vode karlovačkom vodovodu, profesor doktor znanosti Ivan Dragičević i profesor doktor znanosti Darko Majer objašnjavaju od kuda dolazi voda koja izvire na ovom izvoru: „Takvi prostorni odnosi mogli su uvjetovati prikupljanja većih količina voda u propusnoj karbonatnoj podlozi zapadno i jugozapadno od Jurković mlina, koja bi u otjecanju prema Trebinji, zbog sasvim lokalnih i zasad nepoznatih upora (jače zaglinjeni aluvijalni nanos, tektonski uzdignut paleozojski nepropusni kompleks i slično) mogli dovesti do istjecanja na postojećem izvoru.“ (str. 9)

Poradi toga se predlaže nastavljanje daljnjih istraživanja područja jer „[…] se može zaključiti da je objektivno očekivati povećanje količina voda na izvoru Jurkovića mlin dodatnim radovima.“ (str. 10)

Dakle, prostor iz kojeg se prikuplja veća količina voda izvora Jurkovića mlin je zapadno i jugozapadno od njega, a to je upravo dio Babine gore gdje je predviđena izgradnja deponija.

*preuzeto s portala Aktiviraj Karlovac