Vladimir Lay: Damir Mandić valja prijeći s riječi na djela

“Rezultati u Karlovcu su dobri za oba kandidata, odnosno obje koalicije koje su ih podržale”, smatra sociolog i politolog Vladimir Lay, komentirajući drugi krug izbora za gradonačelnika održan u nedjelju na kojemu je drugi mandat osvojio Damir Mandić, kandidat Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatske socijalno-liberalne stranke, osvojivši 10.383 glasa, dočim je Davor Petračić, kandidat Socijaldemokratske partije Hrvatske, Hrvatske seljačke stranke, Narodne stranke – reformisti i Nezavisne liste “Naš Karlovac”, dobio 8.489 glasova – na izbore se odazvalo 19.272 birača, to jest 41,55 posto od ukupnog broja.

“Sučelili su se oporbeni sklepani zdrug i vladajuća mašinerija koja radi poput sata. Gotovo je pa i logično da je susret tih dvaju entiteta završio s takvim rezultatom. Da je nasuprot HDZ-ovoj bila druga mašinerija, rezultat bi izgledao drugačije. Od 2009. godine HDZ u Karlovcu stalno gubi birače. Ujedno, stalno pada izlaznost birača. To su dubinski trendovi”, kaže Lay.

Gradonačelnik je 2017. godine dobio u drugom krugu 8.580 glasova, 1.803 glasova manje nego sada u drugom krugu. Kako tumačite taj porast glasova?

  • Malo me to začudilo, moram priznati. Mandić je 2017. godine Petračića porazio s 1.210 glasa razlike, a sada s 1894. Biračko tijelo HDZ-a je disciplinirano i lojalno. Ne znamo koliko je članova te stranke u Karlovcu, a SDP-a je oko 120. Petračić najavljuje izlazak iz politike, pa i to da neće biti gradski vijećnik, mada je bio kandidat za člana Gradskog vijeća, što bi se moglo shvatiti kao prevara birača, a i nije sportski odustajati nakon poraza. Ovaj dvoboj, uglavnom, nije mogao drugačije završiti. Za oporbu rezultat nije loš i u četiri godine se može raditi kreativno i plodnije.

Predbacuje se opoziciji da je imala mlaku kampanju. Slažete li se?

  • Imala je lošu kampanju. Pristalica sam terenskih metoda. Petračić je rekao da razgovara s građanima koji mu se obrate na ulici. To je jedina metoda razgovora s građanima? Boje li se terenskog rada? Jesu li lijeni? HDZ-u ne treba terenski rad jer imaju razgranatu infrastrukturu. Trećina birača u Karlovcu je na ruralnom području. U mjesnim odborima je HDZ neprikosnoven zbog toga što su birači tradicionalni i slično.

Je li HDZ za pobjedu uradio nešto više od aktiviranja stranačke infrastrukture?

  • Odlazak Damira Jelića iz politike i dolazak Mandića na čelo karlovačkog HDZ-a je usporio pad potpore toj stranci. Čitao sam tvoj tekst “Loncu poklopac: Hvala i doviđenja” o Mandiću. Tekst je vrlo oštar, zabavan i drag. Volim tvoju oštrinu. Bez obzira što ima “boju i miris” i osoban je, komentar ima analitički smisao.

Taj tekst nije nimalo osoban.

  • Znam i razumijem tvoje kriterije. Važno je da je Mandić uspio pridobiti dio birača svojim pričanjem o politici uključivosti, koja je, inače, mršava. On, za razliku od svog prethodnika, nema autoritaran stil. Mandić je sofisticiraniji od Jelića. No, više ne stoji da je karlovačka vlast svemoćna, a opozicija nemoćna.

Koja je suštinska politička promjena u Karlovcu gledamo li vrijeme prije i nakon izbora?

  • Izgubio sam svaku nadu da se polupospani HDZ može promijeniti nabolje jer ih za sada još ništa ne goni na promjenu. Mandić kao na svetoj misi stalno govori o uključivosti, no hajde da je vidimo na djelu. Generalno, valja prestati pričati iz diskursa svjetonazora. Od županice Martine Furdek-Hajdin očekujem da se ne bavi svjetonazorima, jer je marljivi radnik i arhitektica, no od Mandića se može očekivati da poseže za takvim neproduktivnim izričajem. U Gradskom vijeću većina ovisi o članovima Domovinskog pokreta Danku Butali i Alenku Ribiću. Kažu da žele odlučivati o svakoj pojedinoj odluci. Većina se može stvarati ovisno o gradskim projektima. Ne vjerujem da će se HDZ tada suprotstavljati većini. To članove najveće stranke provocira na kreativnost i na izbjegavanje svjetonazorskih sukoba.

Je li izborna utrka bila fer?

  • U Zagrebu je bila iznimno nefer zbog Miroslava Škore, kandidata Domovinskog pokreta za gradonačelnika. U Karlovcu nije bilo divljanja tog tipa. Očigledno je da HDZ gaji nepotizam, a kada je nepotizam očigledan, u njegovoj pozadini je korupcija.

Gradonačelnik je na tiskovnoj konferenciji dan nakon izbora zahvalio medijima jer su omogućili “da kampanja bude takva da svi skupa budemo na nju ponosni”. Kakvu su ulogu odigrali mediji u kampanji?

  • Lokalni mediji u Karlovcu su kriminalni. To me nisi ti uvjerio nego sam se sam uvjerio u to. Kupovao sam Karlovački tjednik, slušao lokalne radio postaje i – odustao. Načitao sam se novina u svoje 73 godine života i imam kulturu čitanja raznovrsnog tiska. Što učiniti s Karlovačkim tjednikom? Branko Obradović – Kina je glavni urednik samo zato da piše onako kako HDZ želi.

Kako će izgledati naredne četiri godine vlasti Mandića i HDZ-a koji će vjerojatno premostiti manjak od jednog vijećnika za većinu u Gradskom vijeću?

  • Da nisam razgovarao s Butalom, složio bih se s tobom.

Možda se Dimitrije Birač iz Nove ljevice ili Ana Matan iz Možemo pridruže HDZ-u…

  • Mislim da je to nemoguće. Nije ovo komotna situacija za HDZ. Domovinski pokret je svjetonazorski dosta isključiv. HDZ i DP su autoritarne stranke. Ako centrale narede, surađivat će. Butala je uvjerljiv i ima čvrst habitus. Mandić će pokušavati biti uključiviji i pozivat će “na suradnju u interesu svih građana”. Da bi se radilo na interesu građana, treba prestati svirati svjetonazorsku glazbu. Hajde da konačno napravimo kino “Edison”. Zašto se ne udružiti oko toga? Nadam se da će socijalna inteligencija porasti kod svih sudionika. Ne piše se dobro HDZ-u – mijenjaju se broj i struktura stanovništva i otvaraju se nepoznanice.

Očekujete li put razvoja ili propadanja?

  • Očekujem volju za put razvoja. Opasnost je da u jednom trenutku ne dođe do razlaza. Tada se “pumpaju” svjetonazori ne bi li se sačuvalo biračko tijelo, dok građani trpe. Birači odustaju zbog sporog i malog učinka i zbog prepirki oko toga tko će biti na vlasti. Može se krenuti plodnim putem dogovora oko projekata, a to je važno.

Jesu li Karlovčani digli ruke od svog grada?

  • U političkom smislu, više od polovice njih jest. Sociopsihološki nisu – i dalje gaje nade i očekivanja. Većina birača je pasivno i samo njorgaju prije i poslije izbora. To su mrtve političke životinje koje ne doprinose ničemu. Svojim njorganjem samo smanjuju potencijal promjene.

Povjesničar umjetnosti Matej Mihalić kaže, komentirajući uklanjanje Oružane, da Karlovac proživljava traumu gubitkom izvornih vrijednosti u prostoru. Dodaje da se nada kako će nas nadolazeće generacije osuditi. S obzirom na to, jesmo li uopće, ne samo politički, odustali od Karlovca?

  • Ne bih rekao da je HDZ digao ruke od grada, ali me rušenje Oružane šokiralo. Karlovčani žale što je Zvijezda u ovakvom stanju. Karlovčani vole svoj grad i Zvijezdu, ali je HDZ, koji dugo vlada, bio pasivan, skoro pa lijen, a možda i nesposoban – sad više ne – da pronađe novac za obnovu Zvijezde. Propadanje je brže od reagiranja na nj. Nije sve tako crno, ali, ako se do sada vozilo 30 kilometara na sat, sada treba vozit 90, ne 60, jer je to presporo.

Jeste li šokirani pobjedom M. Furdek-Hajdin, kandidatkinje HDZ-a i HSLS-a, u drugom krugu izbora za izvršnu vlast Karlovačke županije?

  • Nisam. SDP nije mogao pronaći kandidata, pa je istupio kao kandidat Stjepan Mikulandrić. M. Furdek-Hajdin percipiraju kao osobu usmjerenu na konkretne probleme. Oporba je osvojila 40 posto glasova u županiji, i to nije loše za njih. Politička geografija Karlovačke županije je jako zanimljiva. U nekim općinama su neki članovi HDZ-a postali nezavisni jer im je dosta zanemarivanja njihovih općina. Dojučerašnji načelnik Josipdola Zlatko Mihaljević, također bivši član HDZ-a, se žali na društvenim mrežama što ministar Davor Božinović i županica dođu u općinu bez da mu se jave. Kažnjen je nepoštovanjem što nije više u stranci. Riječ je o bahatosti HDZ-a. HDZ je jedino neprikosnoven u Slunju, kada je riječ o gradovima u Karlovačkoj županiji. Promjena se valja mic-po-mic. Predložio sam županici da nakon izbora prvo posjeti općine kojima ne upravlja HDZ kako bi pokazala da je županica svih građana, općina i gradova. Josipdolski slučaj se može tumačiti kao najava zluradosti i isključivosti.

HDZ je izgubio vlast u Šibensko-kninskoj županiji, a Istarskom demokratskom saboru je malo nedostajalo da izgubi mjesto istarskog župana, dočim je izgubio izvršnu vlast u Puli, Buzetu, Vodnjanu i Pazinu. Koje pouke možemo izvući iz toga?

  • Sticajem okolnosti radim na obalnom planu Šibensko-kninske županije i poznajem donedavnog dugogodišnjeg župana Gorana Pauka, a on je vrlo kulturan, ali sporovozan čovjek, pa sam procijenio da će izgubiti izbore. U Zagrebu je situacija bila jasna po smrti Milana Bandića – Možemo je jedino moglo preuzeti vlast. U Šibensko-kninskoj županiji je HDZ neprikosnoven i u županijskoj upravi su članovi HDZ-a, a sada su ustrašeni da će izgubiti posao. Marko Jelić se usudio kandidirati kao nezavisni kandidat – pobijedio je spavaća kola HDZ-a u Šibensko-kninskoj županiji. U Istri se dogodilo isto – ne možeš na lovorikama iz prošlosti računati na budućnost. Svi pasivni i neproduktivni će biti kažnjeni, ako birači ne spavaju kao u Karlovcu. Poznajem te aktere, pa i novu gradonačelnicu Pazina Suzanu Jašić, koja je sjajna cura. Te mic-po-mic promjene se ostvaruju u različitim dijelovima Hrvatske.

Koliko dugo poznajete novog gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića?

  • Od šesnaeste godine života.

Svoje?

  • Njegove! Poznajem ga iz Zelene akcije koju sam osnovao. Ta nestranačka ponuda mu je bila privlačna jer je to bio već onda njegov svjetonazor. Bio je pun žara i taj žar ga nije ostavio i neće tako skoro. Stasao je u Zelenoj akciji i naposljetku je postao i on predsjednik. Njegov put je put izuzetno gustog učenja – od 16. godine života je učio na praksi Zagreba, okolice i drugih sredina. On ima knjiška znanja, ali i praktična. Sazdan je od znanja, svjetonazora i upornosti. Četvrt stoljeća je prolazio tu školu.

Što ga čeka?

  • Čekaju ga vrlo grdi problemi. Bandić je izradio klijentelističku mrežu ogromnih razmjera.

Što će mu biti najveći izazov?

  • To da ne bude osvetoljubiv prema kadru kojega će zateći u gradskom sustavu sa svjetonazorskog stanovništa. Treba taj kadar dobro i fino pregledati, kao i financije, a onda će trebati raditi što se obećalo. Zagreb je zapušten. Par mjeseci će potrošiti na čisti start i da odbace klipove koje će im podmetati.

Koliko je Možemo homogeno?

  • Za četvorku, ako je najviša ocjena pet. Mislim na Platformu Možemo.

Što Možemo predstavlja u ukupnoj hrvatskoj politici i kakav će utjecaj imati izvan Zagreba?

  • Riječ je o umrežavanju više udruga koje se potom pretope u političke stranke koje se potom udruže u platformu. Takav model nema niti jedan drugi hrvatski politički entitet. U Zagrebu su se tu udružila tri ili četiri entiteta. Drugi model je da ljudi iz udruga ulaze u gradska i općinska vijeća. Treći je model da druge stranke, koje nisu HDZ i SDP, osvajaju vlast. Primjer je stranka Centar u Splitu, što nisam očekivao. U Zadru se u računicu ubacio jedan redikul, pa je HDZ opstao, ali taj grad želi promjenu, to je jasno. Putevi promjene po Hrvatskoj su, dakle, različiti, a nama u Karlovcu mogu biti poučni da vidimo može li se nešto dogoditi ili može li neki od tih modela pomoći da se dogodi i u Karlovcu 2025.

Gradonačelnik Mandić je rekao da će Karlovac biti grad koji će drugim gradovima postavljati standarde. Kako to komentirate?

  • To me asocira na talijansku pjesmu “Parole, parole”. Za sada to doživljavam dobronamjernim, ali čekam da svojim ponašanjem, posebno u Gradskom vijeću u kojemu nema apsolutnu vlast, pokaže to na djelu. Neka nekada prihvati pametne prijedloge oporbe. Može li se to dogoditi? Res, non verba.

*preuzeto s portala Aktiviraj Karlovac