Dubravko Golubić: Nizinska pruga spas za Karlovac

Grad Karlovac je smijenio Tomislava Polića, člana Hrvatske demokratske zajednice, s mjesta direktora Čistoće, komunalne tvrtke zadužene za odvoz i zbrinjavanje otpada, nakon priloga RTL televizije u sklopu serijala “Potraga” s početka studenog o stranačkom nepotizmu u Karlovcu. U tom prilogu je Općinski sud u Karlovcu priznao da Polićeva potvrda o tome da se protiv njega ne vodi kazneni progon, koju je priložio u natječajnu dokumentaciju za izbor direktora, nije smjela biti izdana s obzirom da je već tada bio jedan od osumnjičenih ili optuženih za malverzacije u Hrvatskom rukometnom klubu “Karlovac”. Gradonačelnik Damir Mandić, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a, se pravdao da je imao povjerenja u sudski dokument. “Mi smo reagirali nakon što su nas upozorili novinari. Je li nas netko trebao prije upozoriti”, ustvrdio je i kazao da niti 2018. godine, kada se imenovalo Polića, gradski vijećnici “nisu išli do kraja”, pa provjeravali vjerodostojnost Polićeve potvrde o nekažnjavanju. Međutim, ubrzo je reagirao nezavisnih županijski vijećnik izabran s liste MOŽEMO!, Nove ljevice i Zelene alternative – ORAH Dubravko Golubić, koji je prije tri godine bio gradski vijećnik Socijaldemokratske partije Hrvatske, i u vrlo kratkom i efektnom tekstu dokazao da gradonačelnik ne govori istinu. Golubić je pravodobno upozoravao na sjednici Gradskog vijeća da se protiv Polića vodi kazneni postupak. “Trebalo mi je možda pola sata da nađem dokaze da sam o tome govorio i da ih predstavim gradonačelniku”, kaže.

Što ste tada rekli gradonačelniku?

  • Nakon što je Polić odabran na natječaju za direktora, u listopadu 2018. godine sam upozorio da se protiv njega vodi kazneni postupak i da ne razumijem kako je mogao biti izabran.

Što je tada kazao gradonačelnik?

  • Da pustimo institucije da odrade svoj posao.

Kako je moguće da je Općinski sud u Karlovcu izdao Poliću potvrdu o nekažnjavanju?

  • To mi nije jasno. Te 2018. sam kao gradski vijećnik tražio uvid u natječajnu dokumentaciju. Uvjerenje o nekažnjavanju ima svoj poslovni broj i može se provjeriti njegova vjerodostojnost na mrežnim servisima Ministarstva pravosuđa, što sam iskoristio. Uistinu, pod tim brojem sam ponovno dobio uvjerenje identično onome iz natječajne dokumentacije. To me zbunilo. Ništa mi nije bilo jasno.

Zato što je Polić bio optuženik, i to je javnost znala?

  • Tako je. HRK “Karlovac” je bio u financijskim poteškoćama pa mu je posredstvom Karlovačke sportske zajednice i drugih klubova usmjereno 1,2 milijuna kuna. To je samo dio priče.

O čemu se radi?

  • HRK “Karlovac” je bio u prvoj ligi, a imao je blokiran žiro-račun. Iskoristio se novac iz drugih izvora i KSZ je umjesto da 1,2 milijuna kuna uplati izravno HRK “Karlovac”, kojemu su namijenjeni, na blokiran žiro-račun, uplatila posredno preko Rukometnog kluba “Dubovac – Gaza”, vjerojatno u gotovini. Polić je tada, ako se ne varam, bio predsjednik KSZ. S obzirom da su svi mediji izvještavali o ovoj aferi, potvrda o nekažnjavanju koju je Poliću izdao Općinski sud u Karlovcu me osupnula.

Na Općinskom sudu u Karlovcu ne čitaju novine?

  • Možda. Ne znam kakva je tehnologija izdavanja takvih uvjerenja – nastaju li u Karlovcu ili kroz neki središnji informacijski sustav. Nisam htio stati s provjerama, pa to ne odgovara tvrdnji gradonačelnika da su gradski vijećnici djelomični krivci jer nisu “išli do kraja” s ispitivanjima. Dalje od onoga što sam uradio nije se moglo. Od Ministarstva pravosuđa sam dobio potvrdu da je uvjerenje o nekažnjavanju valjano. Pisao sam i Državnom odvjetništvu u Karlovcu tražeći objašnjenje. Na stranicama Ministarstva pravosuđa stoji da se uvjerenje ne može dobiti već u slučaju kada je izdano rješenje o istrazi, dakle i prije optužnice. Novine su već 2017. pisale da je Polić pod istragom.

Jeste li dobili odgovor DORH-a?

  • Jesam. Kazali su da je početkom 2018. pokrenut postupak i da druga ispravljena optužnica još nije pravovaljana. Naveo sam odmah da podnosim kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja koji mu je izdao uvjerenje, ako ga Polić nije mogao zakonski dobiti. No nitko mi nije odgovorio je li Polić mogao uvjerenje dobiti ili nije. Stoga sam u siječnju 2019. godine pisao u Zagreb, također DORH-u – sve sam detaljno obrazložio i priložio svoje dopise i uvjerenje. U međuvremenu sam tri puta pisao požurnice nastojeći saznati jesi li postupali po mojoj predstavki – prvi puta su mi kazali da je istraga u tijeku i da mi ne mogu davati podatke prije no što završi, a na drugu i treću požurnicu nisu odgovorili.

Nije im se žurilo?

  • Nije, bez obzira što je mandat direktora trajao. Polić je na tom mjestu proveo tri od četiri godine, koliko traje mandat.

Protukandidat Poliću na natječaju za izbor direktora je bio građanski aktivist Nikola Badovinac mlađi. Je li Badovinac oštećen i ima li mogućnosti za tužbu, po Vašem shvaćanju?

  • Gradonačelnik i Nadzorni odbor se uvijek mogu pozivati na uvjerenje Općinskog suda u Karlovcu. No, svatko tko čita javna glasila i razmišlja svojom glavom mogao je vidjeti da se protiv Polića vodi postupak, pa si Čistoća i gradonačelnik takav izbor nisu smjeli dozvoliti. Ne vjerujem da bi Badovinac mogao nešto postići, ako bi tužio jer je Čistoća uvijek mogla poništiti natječaj s obrazloženjem da nema zadovoljavajućeg kandidata, bez obzira što je Badovinac imao ispunjene formalne uvjete.

Nada Murganić, predsjednica Županijskog odbora HDZ-a, negira da Karlovcem vlada nepotizam i da je ovo grad jednakih prilika u koji se doseljava.

  • Naravno da Karlovac nije grad jednakih prilika. To govore i natječaji za popunjavanje radnih mjesta u javnom sektoru – uvijek pobijede članovi, simpatizeri ili suradnici HDZ-a. Njihov začarani krug se ne može prekinuti. Novinarka RTL televizije je nabrojala sve ustanove i tvrtke i na njihovom čelu pronašla samo HDZ-ove kadrove. Niti gradski mediji nisu prikladno popratili slučaj Polić.

Tu se mogu otkriti svakakve malverzacije, ali to neće imati učinka, ako se ne “digne” na nacionalnu razinu.

  • To je točno. Ne znam zašto je Karlovac apatična i zatvorena sredina. Da mediji bolje prate zbivanja, bilo bi možda drukčije. Nešto se kaže na sjednici Gradskog vijeća Karlovca, na internetskim portalima se to iznese, pomalo se komentira na društvenim mrežama – i to komentiraju uvijek isti – a nakon dan ili dva kao da se ništa nije dogodilo. Ako se karlovačkom temom pozabavi nacionalna razina, možda se netko iz lokalnog HDZ-a i zabrine, možda ih netko od zagrebačkih pretpostavljenih nazive i pita što se događa.

Kako tumačite da živimo potpuno drukčiju stvarnost od one koju predstavlja N. Murganić, odnosno kako je moguće da gradonačelnik iznosi lako oborive neistine? Je li riječ o propagandističkoj strategiji negiranja stvarnosti?

  • Računaju na kratkotrajnost afere. Dok se ne zaboravi, odrade svoje “na mišiće”. Proceduru će poštovati – raspisati natječaj, sazvati sjednicu, odlučiti, imenovati i tako dalje. Slično je bilo i s izborom Darka Bebića za ravnatelja Županijske uprave za ceste Karlovac. Natječaj za to rukovodeće mjesto je raspisan u kolovozu. Ipak, tu je specifično što Nadzorni odbor nije poštivao Statut ŽUC-a u kojemu stoji da je za mjesto ravnatelja potrebna visoka ili viša stručna sprema graditeljskog ili sličnog smjera. Gospodin Bebić je diplomirao zaštitu na radu na Veleučilištu u Karlovcu. Nije imao odgovarajuću stručnu spremu. Nije ispunjavao niti uvjet da ima pet godina staža u struci jer je bio do tada desetak godina tajnik HDZ-a – nije radio niti u graditeljskoj struci niti na području zaštite na radu.

Možda je u HDZ-u postavio sustav zaštite na radu.

  • Nije. U opisu poslova koje je gospodin Bebić radio u HDZ-u nigdje se ne spominje zaštita na radu, što znam jer sam provjerio natječajnu dokumentaciju.

Možda zaštitom na radu smatraju zaštitu radnog i radnih mjesta.

  • Možda je riječ o njihovom patentu – koriste znanja stečena na fakultetu za zaštitu radnih mjesta od onih koji nisu članovi HDZ-a.

Ekonomist ste?

Kako gledate na inflaciju ekonomista? Mnogo je partijaca završilo ekonomiju na raznim veleučilištima, od Karlovca, preko Zaprešića do Travnika. Imate li doticaja s takvim kadrovima? Kako ocjenjujete njihovu stručnost?

  • To je široka tema za raspravu.

Koliko dugo ste u struci?

  • Tridesetak godina sam se bavio knjigovodstvom, računovodstvom, planom i analizom… Sada u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje radim na poslovima utvrđivanja staža, što nema mnogo doticaja s ekonomijom. Uglavnom, postoje razlozi za propitkivanje stručnosti kadrova. Iako osnivač Veleučilišta u Karlovcu nisu niti Županija karlovačka niti Grad Karlovac, nego Republika Hrvatska, o poslovanju te ustanove se raspravlja na Županijskoj skupštini. Sada je na studiju zaštite na radu sedam stotina studenata, neki na dodiplomskom, a neki na diplomskom. Djeluje mi nerealno da Hrvatskoj sada, u ovome trenutku, treba novih sedam stotina stručnjaka zaštite na radu.

Pretpostavljam da i drugdje postoji takav studij.

  • U Hrvatskoj samo dva – jedan je u Karlovcu.

Na koliko radnih mjesta mora biti jedan inženjer zaštite na radu?

  • Ne znam. Ako se ne varam, u tvrtkama s barem 50 zaposlenih mora biti jedan. No, to da se samo u Karlovcu školuje 700 zaštitara na radu mi se, ponavljam, čini nepotrebnim. Gospodin Bebić je završio taj studij.

Pitao sam Vas za ekonomiste.

  • Imam tridesetak godina staža i to mi iskustvo daje prednost pred njima.

To je i normalno.

  • Slažem se. Postoji u Karlovcu studij ugostiteljstva koji se računa kao studij ekonomije. Djeluje mi da je reforma visokog školstva iznjedrila neke nedorečenosti. Nisam protiv školovanja mladih, no mnogi moraju samostalno plaćati studije, a malo njih dobiju posao s tom diplomom, ako se ne učlane u HDZ.

Jedan od mladića koji je studirao na Veleučilištu u Karlovcu i stekao zvanje stručnog specijalističkog ekonomista je i tadašnji pročelnik Ureda gradonačelnika, a sada direktor tvrtke Mladost Ivan Uđbinac. Studij mu je platio Grad Karlovac. Je li to dobra praksa i treba li nastaviti na takav način ulagati u mlade?

  • Naravno da se ne radi o dobroj praksi. Ako se ne varam, na mjesto pročelnika je došao bez više ili visoke stručne spreme. Tek potom mu je Grad platio studij i na kraju je stekao višu stručnu spremu. Takav model koji podrazumijeva prvo zapošljavanje, a tek potom školovanje ne može stimulirati mlade.

Nije problem cjeloživotno učenje. Bi li Grad trebao i drugima plaćati studije?

  • Trebao bi, ako procijeni da je riječ o kadru kojeg manjka…

…ili da je riječ o perspektivnom kadru?

  • Da, ali mi se čini da gospodin Uđbinac tada više nije bio takav. No, i danas je direktor, pa je očigledno uspješan kadar.

Je li bila dobra odluka da se Mladosti povjeri naplata parkiranja?

  • Jest. Naplata parkiranja je financijski isplativa, a s njom se i promet regulira. Nije pogrešno što je parkiranje povjereno gradskom poduzeću. Ne mogu kazati što se točno događa, kakvi su prihodi, a kakvi troškovi te djelatnosti.

Zašto niste pasivni poput drugih gradskih vijećnika i građanina?

  • Ne znam. Takav pristup mi šteti. Godinama sam pratio gradsku politiku, a onda sam se uključio jer nisam htio promatrati sa strane. Isprva se nisam kanio eksponirati, ali to se ne može niti kontrolirati u potpunosti. Tako sam prije pet godina “isplivao” na listi za Gradsko vijeće. Kada sam se već eksponirao na taj način, nastojao sam biti što bolji vijećnik.

Jeste li tada bili član SDP-a?

  • Jesam.

Kada ste se učlanili?

  • Prije petnaestak godina. Napustio sam SDP prije nešto više od godine dana. Shvatio sam da u Možemo ima mnogo pozitivne energije i volje za promjenom.

Jeste li član te stranke?

  • Nisam. Nastojim pomagati koliko mogu.

Bavili ste se dosta problemom Žitne kuće. O čemu se radi?

  • Barem tri puta sam “potezao” tu priču, no nitko je nije htio prihvatiti od medija. Lana commerce je uložila u rekonstrukciju Žitne kuće i Grad Karlovac, a tada je gradonačelnik bio Damir Jelić, je odlučio da se dio parkirališta na Šufflayjevom trgu dodijeli toj tvrtki na korištenje. U sporazumu nije naveden rok korištenja, nego samo stoji da se Lani commerce prepušta na korištenje 12 parkirališnih mjesta. Ako odete sada tamo, vidjeli biste da ta tvrtka koristi 14 mjesta. Parkirališna mjesta su ustupljena jer je Lana commerce, osim Žitne kuće, uredila i dio pokraj tog zdanja, dakle gradsko zemljište. U sporazumu stoji da će se po završetku rekonstrukcije Žitne kuće utvrditi koliko je uloženo tom prilikom u gradsku imovinu, no ta se procjena nikada nije učinila – barem se tada nije znala vrijednost tih radova. Tako je Lana commerce dobila pravo korištenja tih 12 mjesta. U desetak godina nitko nije propitivao koliko je privatnik uložio u gradsku imovinu i koliko dugo ima pravo zauzvrat koristiti parkirališna mjesta. Radi se, dakle, o prepuštanju javnog gradskog parkirališta privatniku. Bez odluke Gradskog vijeća Karlovca se tako nešto nije smjelo napraviti. Pogodovalo se ulagaču. Nastojao sam istjerati istinu do kraja, no taj slučaj niti danas nije riješen. Gradonačelnik Mandić je na jednoj od posljednjih sjednica Gradskog vijeća u zadnjem sazivu kazao da će to riješiti i da je u tom pogledu razgovarao s ulagačem. U međuvremenu sam prestao biti gradski vijećnik.

Smatrate da je Grad Karlovac oštećen?

  • Da. Ako i nije, trebalo je sporazumom utvrditi rok i kolika je uopće vrijednost tog privatnog ulaganja u gradsko zemljište. Gradonačelnik Mandić je naručio vještačenje. Dobio sam i obračun koji je izvođač radova ispostavio investitoru Lana commerce s naznakom vrijednosti radova, a građevinski vještak je taj iznos znatno umanjio. Koliko mi je poznato, i dalje nije jasno koliko je Grad Karlovac dugovao tvrtki Lana commerce i koliko je ta tvrtka dugovala ili duguje Gradu Karlovcu za ta parkirališna mjesta.

Kako gledate suradnju Grada Karlovca i tvrtke Lana commerce na Korani?

  • Teško mi je ulaziti u građevinski dio spora. Od 15. godine života do danas provodim ljeto na Korani, i kao atletičar, ali i kao netko tko je boravio u kuglani Hotela “Korana” mnogo puta. Zid izgrađen ove godine izgleda grozno. Ne mogu vjerovati da je zabranjen prolaz tim dijelom uz Koranu narednim naraštajima.

Svjedočimo ulaganjima u Kino “Edison”, sustav obrane od poplava, u nizinsku prugu, vodovod i kanalizaciju… Je li to izraziti uspjeh Grada ili nešto što je uobičajeno u Hrvatskoj.

  • Pročitao sam podatak da svi nizinski gradovi, osim Karlovca i Siska, imaju izgrađen sustav obrane od poplava. Prema tome, ne možemo govoriti o uspjehu vladajućih u Karlovcu što je naš sustav obrane od poplava došao zadnji na red za izgradnju, nego kao obvezu države da to konačno učini.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, Karlovac u najboljem slučaju stagnira. Ima 0,54 posto manju zaposlenost 2020. nego 2011. godine, dočim svi drugi kontinentalni gradovi u Hrvatskoj napreduju za tog razdoblja, neki čak i rapidno. Također, Karlovac ima sa Starom godinom 2020. 9,13 posto manje stanovnika u odnosu na popis stanovništva iz 2011. Kako komentirate da unatoč tome vlast uživa podršku?

  • Zgrozio sam se tim podacima. Imamo u Karlovcu tri ili četiri velike tvrtke. Što bi se dogodilo da neka od njih premjesti pogone u neko drugo mjesto? Ne vidim zaslugu gradske vlasti što ti uspješni poduzetnici i dalje djeluju u Karlovcu. Hvalilo se da su izdavane lokacijske i građevinske dozvole tim tvrtkama, no to i moraju uraditi, ako je projekt zakonit – nije to dobra volja vlasti, nego zakonska obveza.

Kako ocjenjujete karlovačko gospodarstvo?

  • Poprilično loše stojimo, mada nekolicina uspješnih tvrtki “diže prosjek”.

Što učiniti da dođe još kapitala?

  • Grad treba aktivnije tražiti ulagače. Imamo savršen prometni položaj s obzirom na autocestu i željeznicu, između Bosne i Slovenije smo, blizu riječke luke i Zagreba. Odavno je valjalo izgraditi industrijsku zonu na Selcu zbog pozicije uz autoput. Na ulazu u Jastrebarsko nije bilo ničega prije 20 godina, a sada je mnoštvo tvrtki. Tu se može razvijati logistika vezana za poslovanje riječke luke. U Gornje Mekušje, gdje je poslovna zona, je teško doći kamionom. Velike investicije nas uglavnom zaobilaze. Treba nam veći ulagač koji će otvoriti nekoliko stotina radnih mjesta. Mladi poduzetnik Albert Gajšak je otišao u Zagreb jer tu nije mogao pronaći prikladne stručnjake. U glavnom gradu je veći bazen kadrova. Radio sam u Zagrebu i tamo se iz Karlovca dođe i za 30 minuta. To treba iskoristiti jer može pokrenuti gospodarstvo. Sa mnom je u Zagrebu radila kolegica iz Dugog Sela. Tada, 2005. godine, su iz Dugog Sela za Zagreb dnevno imali 58 željezničkih linija, a dodatno i ZET-ove autobuse. Jedna od velikih šansi Karlovca je brza željeznička linija i mogućnost da se putuje između središta ta dva grada pola sata.

Nizinska pruga je slamka spasa za Karlovac?

  • Jest.

Čistoća je podijelila građanima vrećice za odvajanje otpada. Kako gledate na to i kako gledate na protivljenja izgradnje centra za gospodarenje otpadom na Babinoj gori?

  • Trebamo zbrinuti biootpad. Bacamo ga u smeđe kontejnere, ali se ne prerađuje u Karlovcu – Čistoća nema kompostanu. Umjesto da imamo korist od biootpada očigledno plaćamo nekome da ga zbrine. Postoji dugoročni plan po kojemu je 2020. godine trebalo napraviti kompostanu, no to se očito zaboravilo. Jedino se radi na kupnji raznobojnih kanti za smeće.

I na pronalasku novog direktora?

  • Da.

Mislite li da Badovinac ovoga puta ima šansu biti izabran?

  • Ne mislim.

Što mislite o Babinoj gori kao lokaciji?

  • To je problem koji postoji dvadesetak godina. Centar za gospodarenje otpadom Karlovačke županije “KODOS” je tvrtka koja koja mora izgraditi centar, a troši dulje od desetljeća novac bez vidljivog rezultata. Samo lani su plaće zaposlenih iznosile više od 900.000 kuna. Koliko znam, uspjeli su do sada napraviti samo pristupnu cestu i dovući priključak vode. Svjestan sam da postoji problem na državnoj razini, međutim u Kodosu je lani radilo šest ljudi, a rezultati su mršavi. Ne znam kako će to završiti, ali su potrebni drastični rezovi. Odlagalište na Ilovcu već više od desetljeća dobiva privremene dozvole za rad, a Kodos troši svake godine velik novac, a ne rješava problem zbrinjavanja otpada.

Koriste li Grad Karlovac i Županija karlovačka optimalno fondove Europske unije?

  • Nešto se zadnjih godina ostvaruje na tom planu, ali bih teško to ocijenio optimalnim. Kroz gradski proračun prolaze deseci milijuna kuna iz vanjskih izvora.

Hoćete li ići u Kino “Edison” nakon što ga Grad Karlovac obnovi?

  • U svakom slučaju ću pogledati kako izgleda. Kada i kako će se to obnoviti je pitanje, kao i što će tamo biti – govori se o nekakvom obrazovnom centru u svrhu razvoja turizma, koji će djelovati u sklopu Gradskog kazališta “Zorin dom”. Predviđeno je u “Edisonu”, dakle, sve i svašta, kao i u Nikola Tesla Experience Centru na Rakovcu gdje su predvidjeli muzej, poduzetnički centar…

…sajam pilića?

  • Možda i to.

*preuzeto s portala Aktiviraj Karlovac