Prošlo devet godina od početka rada karlovačkog pročistača

Prije devet godina započet je rad pročistača otpadnih voda Karlovca i Duge Rese, a od tada je pročišćeno 55 milijuna kubnih metara vode, izdvojeno je 18 tisuća tona otpadnog mulja i proizvedeno 1,6 milijuna kubičnih metara bioplina koji se koristi za zagrijavanje mulja i u ogrjevne svrhe, izvještava u subotu karlovačka gradska tvrtka Vodovod i kanalizacija.

Riječ je o prvom komunalnom projektu u Hrvatskoj financiranog novcem iz pretpristupnih fondova Europske unije.

“Uređaj je trećeg stupnja pročišćavanja. Tim stupnjem je obuhvaćeno samo 2,9 posto hrvatskog stanovništva, a u tom postotku je dobar dio naše županije. Kolektorima Grad i Južni kolektor otpadna voda dolazi na pročistač, najprije prolazi mehanički pred tretman koji se sastoji od rešetki, zatim uklanjanja pijeska i masti. Potom kreće biološka obrada, postupcima aeracije, izmjene anaerobnih, anoksičnih i aerobnih uvjeta te taloženjem dolazimo do čiste vode na izlazu te mulja, kao nusprodukta pročišćavanja. Jednostavnije rečeno, otpadna voda prije ikakve obrade sadrži krupni i sitni komunalni otpad, pijesak, masnoće, organske tvari te visoku razinu fosfora i dušika. Kroz tri stupnja pročišćavanja uklanja se otpad, razgrađuju organske tvari i smanjuju nutrijenti fosfor i dušik”, kaže Maja Božić, glasnogovornica Vodovoda i kanalizacije.

Naše su rijeke revitalizirane, „žive“, a time su otvorene i nove mogućnosti za turizam, podiže se kvaliteta života stanovništva, a sve zajedno doprinosi očuvanju okoliša.

Maja Božić, glasnogovornica Vodovoda i kanalizacije

Pročistač radi u tri smjene i na njemu radi desetoro zaposlenika Vodovoda i kanalizacije.

U sklopu projekta “Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracije Karlovac- Duga Resa” izgradit će se postrojenje za sušenje mulja koje bi koristilo sunčevu energiju i dopunsku toplinsku energiju našeg bioplinskog postrojenja. Time bi realizirali stupanj obrade mulja s 90 posto suhe tvari. Dobit ćemo i suvremeniju mjernu opremu i vođenje bioloških procesa u stvarnom vremenu. Sve to utjecat će na povećanje efikasnosti pročišćavanja i postizanje dodatnih ušteda u troškovima.

Maja Božić

Više od 2800 djece je obrazovano od 2015. godine o načinu rada pročistača.

Prisutnost otpada kojem nije mjesto u sustavu javne odvodnje problem je koji ne jenjava, unatoč apelima, lecima, edukaciji lokalne zajednice. Godišnje prosječno iz javnog sustava odvodnje izvučemo oko 50 tona otpada kojeg pretežno čine krpe, vlažne maramice i štapići za uši. Taj otpad trebao je završiti u kanti za smeće i to je nešto o čemu posebno razgovaramo s karlovačkim osnovnoškolcima u okviru projekta Edukavika. Ovaj problem, koji nije stran ni drugim zemljama, može se riješiti jednostavnom promjenom navika, zato mi često govorimo da odgovornost počinje u našim domovima.

Maja Božić