Ziher-gradonačelnik

S obzirom da su lokalna sredstva obavještavanja i jedno krugovalno obavještajno sredstvo puni hvale za Grad Karlovac zbog očekivanog ulagačkog zamaha uslijed korištenja sredstava iz takozvanog mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja, valja baciti malo kritičke vode u oči kako bi se očistile od opsjenarske prašine, pa navesti kako, unatoč tome što je lijepo što Karlovac čekaju ulaganja u kino “Edison”, vrelovodnu mrežu i centar “Nikola Tesla”, to ipak ne znači da se naš grad pomaknuo s mrtve točke neambicioznosti, prosjeka, polit-birokratske inercije, ukratko već poslovičnog neoptimalnog i nepravodobnog iskorištavanja potencijala na kojima nam svaka sredina može zavidjeti. A puna istina, dakle, glasi ovako – Karlovac je i dalje grad, u pogledu razvoja, koji se ne ističe od prosjeka države koja tavori u svakom pogledu na rubu Europske unije. Svakome tko je jednom barem koristeći Google Street View prošetao bilo kojim češkim gradom slične veličine, jasno je gdje je i što Karlovac u toj konstelaciji.

U biti sve što valja učiniti je otvoriti stranicu Udruge gradova na kojoj se nalaze podaci o apsorpciji financijskih sredstava iz Europske unije – nije riječ o nikakvom zahtjevnom istraživačkom novinarstvu – i tamo pogledati interaktivno predstavljene podatke. A taj “semafor” nam ne prikazuje naročito pogodnu sliku, ako se usporedimo s drugim sredinama. Uzmemo li sve parametre u obzir, a to su projekti državnih poduzeća, lokalne samouprave, komunalnih tvrtki, korisnika državnog proračuna, korisnika gradskih proračuna, korisnika županijskih proračuna, ministarstava, udruga građana, privatnih tvrtki i obrta, županijskih uprava i županijskih tvrtki i ustanova, Karlovac, deveti grad po broju stanovništva u Hrvatskoj, je na 11. mjestu, gledano po broju projekata po sjedištu nositelja – ispred njega su Zagreb, Rijeka, Osijek, Split, Čakovec, Slavonski Brod, Varaždin, Požega, Vinkovci i Zadar, a gledano po novčanoj vrijednosti tih projekata na 17., iza Zagreba, Dubrovnika, Osijeka, Varaždina, Rijeke, Čakovca, Zadra, Vukovara, Šibenika, Splita, Virovitice, Poreča, Krka, Petrinje, Siska i Nove Gradiške.

Ako iz jednadžbe kao nositelje projekta izbacimo državna poduzeća, korisnike državnog proračuna, ministarstva, udruge građana i privatne tvrtke, a ostavimo lokalne i županijske uprave, korisnike lokalnih i županijskih proračuna te komunalne tvrtke, Karlovac je na 17. mjestu po broju projekata prema sjedištu nositelja, iza Zagreba, Rijeke, Osijeka, Čakovca, Varaždina, Slavonskog Broda, Splita, Zadra, Virovitice, Požege, Labina, Vukovara, Bjelovara, Šibenika, Pakraca (!) i Vinkovaca. Pretražujući po istim kriterijima, po ukupno ugovorenim sredstvima iz EU fondova, Karlovac je na – 20. mjestu. Nije li to sjajno? Treba li nabrajati tko je uspješniji? Možda i ne treba, ali nabrojimo ipak. To su Varaždin, Osijek, Čakovec, Zagreb, Zadar, Vukovar, Virovitica, Poreč, Krk, Šibenik, Rijeka, Petrinja, Split, Sisak, Rovinj, Dubrovnik, Bjelovar, Nova Gradiška i Slavonski Brod.

Tako dobre rezultate dobiješ kada ti je jedna od prvih mjera kao nekoga tko se padobranom spustio na fotelju gradonačelnika Karlovca – riječ je, dakako, o Damiru Mandiću koji se ITU novcem prsi prije izbora – degradirati uspješnu pročelnicu zaduženu za osiguranje sredstava iz fondova Europske unije Marinu Grčić, najzaslužniju za projekt izgradnje slatkovodnog akvarija, što je na sramotu karlovačkog novinarstva i opozicijske politike ostalo prešućeno, osim na ovome mjestu, ili kada za kandidata za dogradonačelnika odabereš Ivana Mrzljaka nakon što se proslavio i time što je za njegova direktorovanja na najružniji mogući način iz tvrtke Vodovod i kanalizacija otišao Krešimir Veble, najzaslužniji za projekt izgradnje pročistača otpadnih voda. Dakle, nastradala su bez ikakva valjana razloga kod nas dva stručnjaka najzaslužnija za najveća ulaganja u Karlovcu od osamostaljenja. Pridodajmo njima i Milu Sokolića koji je slično Vebleu napustio Razvojnu agenciju Karlovačke županije “Karla”, mada je tamo bio gotovo sigurno najsposobniji djelatnik. A gdje su sada Damir Jelić, bivši župan, i direktor te agencije Viktor Šegrt koji su kumovali tom odlasku? Jedan na burzi rada traži posao, što je sasvim u redu, a drugi, veliki menadžerski kalibar – poštenja radi valja kazati, također zaslužan za Akvatiku – se izgubio po nekakvim kancelarijama. Eto, sad ćemo ga potražiti u adresaru gradskih djelatnika…. Voilà! Zaposlen je na mjestu višeg stručnog suradnika za strategije i razvojne dokumente. Blago nama.

Najgora je od svega ziheraška politika vladajuće Hrvatske demokratske zajednice, odnosno politika doziranog razvoja grada koja se temelji na gotovo potpunom oslanjanju na vanjske fondove, a dok se oni ne otvore, neka sve stoji – “Edison”, o čemu je sjajno pisao u četvrtak, uoči 101. godišnjice rada tog kina, što je u nedjelju, na portalu “Aktiviraj Karlovac” Igor Jurilj, povjesničar i anglist, autor studije “Film od Zorin doma do Edisona. Recepcija filma i prvih karlovačkih kinematografa u lokalnoj periodici 1896-1920”, Hrvatski dom, obnova Zvijezde i slično. Autor kolumne “Signali nad gradom” Tihomir Ivka je na Kaportalu nedavno fino poentirao napisavši: “Radićeva i Zvijezda su uvijek prvi prioritet, a na kraju se uvijek uređuje nešto drugo”. Dok se ne otvore fondovi, raspišu natječaji, dok ne izradimo tisuću i jednu strategiju nema kina u Karlovcu – Karlovčani, ‘ko vas yebe, imate kino na drugoj strani autoputa. O odlasku u kino netko od karlovačkih sineasta bi mogao napraviti film ceste. Također, da se bilo što konkretnije, odnosno obuhvatnije uradi s vrednovanjem činjenice da je u ovome gradu tri godine živio i školovao jedan od najvećih izumitelja u povijesti čovječanstva Nikola Tesla također smo čekali – da nas zakači ITU mehanizam. Čekalo se i čekalo da netko od Karlovačkih dana piva uradi pristojnu manifestaciju, u biti da otkrije toplu vodu, preslika ono što se odavno zbiva u drugim sredinama. Kao što je već više puta napisano ovdje, ova vlast cijeni svaku kunu, ali niti jednu minutu. Novac se može i povratiti, izgubljeno vrijeme ne može. Ovdje se održava i minimalno ulaže, umjesto da se izuzetno rukovodi, sukladno izuzetnim potencijalima.

Veleučilište u Karlovcu pak valja u ovom razmatranju korištenja fondova EU pohvaliti rubno što je tim sredstvima, po projektu “Atrij znanja” vrijednom 37.837.729,07 kuna i financiranom iz Europskog fonda za regionalni razvoj, rekonstruirana veleučilišna zgrada u Zvijezdi, a to je još jedan prilog te ustanove obnovi gradske jezgre. Projekt se zaključuje ove godine.

No, vratimo se na naše gradske top-menadžere. Valja biti iznimno skeptičan prema onome što plasiraju vlasti kao svoj uspjeh i ulaziti u srž problema, što karlovačka opozicija propušta, pa je itekako izgledno da ova vlast potraje i naredne četiri godine, a što je uradila u protekle četiri ispitat ćemo sljedećeg tjedna u analizi “Damir Mandić – reKApitulacija” povodom ulaska u utrku za novi mandat našeg gradonačelnika-padobranca kojega zbog emancipacije od političkog sponzora Jelića više tako nećemo nazivati već ziher-gradonačelnikom ne bismo li istaknuli suštinu njegova načina vladanja u partitokratskim okolnostima.

*izvor naslovne fotografije HDZ

**preuzeto s portala Aktiviraj Karlovac